Ultrazvuk u ranom otkrivanju karcinoma jajnika.

Izuzetno ozbiljno oboljenje koje životno ugrožava žene je karcinom jajnika. Iako postoji lepeza tumora koji napadaju ovaj ženski reproduktivni organ, najučestaliji oblik je i najagresivniji koji, ukoliko se na vreme ne otkrije, ostavlja malo prostora za izlečenje. S obzirom na to da se radi o najsmrtonosnijem ginekološkom kanceru, ukazuju na njegovu pogubnost i važnost redovnih, pravovremenih pregleda. Jako je važno redovno ukazivati na njeno prisustvo i podizati svest ženske populacije.
Podaci o učestalosti i agresivnosti najbolje govore koliko je ovaj oblik karcinoma ozbiljno oboljenje. U svetu se svake godine otkrije 250 hiljada novih slučajeva, pri čemu 140 hiljada žena izgubi bitku sa bolešću. Rak jajnika je deseti najučestaliji karcinom kod žena, a peti po smrtnosti kada se posmatraju svi karcinomi koji pogađaju ovu populaciju. Upravo zato je važno da se podigne svest o ranom prepoznavanju simptoma bolesti, a pravovremeno i adekvatno lečenje shvati na krajnje ozbiljan način.
Rana dijagnoza isključivo ultrazvukom.
Ranu dijagnozu je teško postaviti zato što bolest ne daje nikakve karakteristične simptome, jer promena nastaje u unutrašnjosti trbuha. Počinje na jajniku, gde rana promena može da se uoči jedino ultrazvučnim pregledom. Tokom napredovanja bolesti određeni simptomi se javljaju u predelu digestivnog trakta, a i oni nisu karakteristični da bi se odmah posumnjalo na karcinom jajnika. Najčešći simptomi su nadutost, podrigivanje, grčevi u trbuhu, mučnina i povraćanje, tup bol u donjem delu trbuha, gubitak ili povećanje telesne težine… Međutim, ukoliko ovi simptomi potraju dve do tri nedelje treba se javiti na pregled, čak i gastroenterologa, koji, takođe, treba da uzme u obzir mogućnost da se radi o karcinomu jajnika.
Bolest se uglavnom otkriva u kasnom stadijumu.
Zbog nespecifičnih simptoma karcinom jajnika se u 70 odsto slučajeva otkrije tek u trećem i četvrtom stadijumu, kada je uveliko uznapredovala. U tom smislu je bitno podizanje nivoa svesti da se u okviru redovnog godišnjeg rutinskog pregleda u domovima zdravlja, koji obuhvata PAPA test i kolposkopski pregled, obavezno uradi i ulrtrazvučni pregled jajnika. U slučaju postojanja sumnjive promene na jajniku na jajniku, dalje lečenje se sprovodi u za to specijalizovanim ustanovama. Rade se i tumor markeri kao jedan od dopunskih parametra za procenu da li je tumor maligan ili ne.
Šta kada se postavi dijagnoza?
Prvo se određuje da li je tumor za operaciju ili ne. Ako jeste za operativni zahvat, procenjuje se da li je verovatno benigno ili verovatno maligno, od čega zavisi vrsta operacije. Zloćudnost ili dobroćudnost tumora može da se ustanovi jedino histopatološkim pregledom, odnosno uzimanjem tkiva na biopsiju prilikom operativnog zahvata. Tokom izvođenja operacije vodi se računa da se pacijentkinja ostavi u minimalnom riziku za recidiv bolesti. Ako se radi o ženama koje treba da rađaju, u pojedinim slučajevima moguće je ostaviti ostatak reproduktivnih organa uz minimalni rizik. Žene koje su izašle iz reproduktivnog ciklusa bivaju operisane protokolarno.
Faktori rizika za nastanak tumora.
Precizno se ne zna zašto maligni tumor generalno nastaje. Međutim, zna se da su genetske predispozicije i poremećaj imunog sistema ključni faktori rizika. Konkretno, na nastanak karcinoma jajnika mogu uticati i uslovi sredine u kojoj osoba živi. Pušenje za 30 odsto uvećava mogućnost pojave ovog oblika karcinoma, ali i nezdrava sredina sa zagađivačima, zloupotreba alkohola, narkomanija… Imunodeficijentne bolesti, hepatitis, kao i autoimuna oboljenja, takođe, u velikoj meri mogu biti okidači.
Žena se smatra izlečenom ukoliko je period od pet godina prošao bez bolesti od poslednjeg lečenja.
Rizik od karcinoma raste sa godinama.
Od karcinoma jajnika može da oboli svaka žena, ali su u većem riziku u starijoj životnoj dobi. Vrh krivulje bolesti je oko 65. godine. Zapaženo je da se već nekoliko godina situacija ne menja, odnosno da je učestalost javljanja sve veća sa produženjem životnog veka, što je naročito karakteristično za visoko razvijene zemlje.
PRIMED 13 FORTE JE PRIRODAN PREPARAT NA BAZI MEDA, MEDICINSKIH GLJIVA KORDICEPS, ŠITAKE I REIŠI SLOMLJENE SPORE, OBOGAĆEN JEZGROM KAJSIJINE KOŠTICE. PRIMED 13 FORTE se preporučuje: kao pomoćno sredstvo u prevenciji i tretmanu malignih bolesti kao i osobama sa oslabljenim imunitetom. Aktivni sastojci preparata poboljšavaju opšte stanje organizma i ispoljavaju snažno imunomodulatorno, antioksidativno i protivupalno dejstvo. Direktno imunostimulativno, antioksidativno i antimikrobno dejstvo štite organizam od nastanka bolesti, a ukoliko je bolest prisutna, podstiču brži oporavak. U toku tretmana malignih bolesti, pružaju podršku imunološkom sistemu i štite zdrave ćelije od štetnog dejstva hemioterapije i terapije zračenjem.